Cryptocurrencies and their legal regulation

Abstract

Kriptovalute su se pojavile ne tako davne 2008. godine kada je Satoshi Nakamoto razvio peer-to-peer elektronički novčani sustav. Razvijene su u namjeri da se zaštiti vlastita privatnost, a pružile bi i zaštitu od inflacije. Kriptovalutama se može trgovati 24 sata dnevno 7 dana u tjednu, a postoje dva glavna načina za trgovanje, razmjena i trgovanje ugovorima za razliku. Pravna regulacija kriptovaluta razlikuje se svugdje u svijetu. Zemlje čija je pravna regulacija objašnjena u ovom tekstu su Kanada kao država koja kriptovalute smatra robom čiji je dobitak ili gubitak oporeziv porezom na dohodak, Kina kao država u kojoj se poduzima sve kako bi se spriječilo da kriptovaluta postane dio kineskog tržišta te Japan kao država koja je vrlo otvorena prema kriptovalutama da čak ima i svoja poduzeća za razmjenu i trgovanje. Navedene države su svrstane u kategoriju neeuropskih zemalja dok su u skupini europskih zemalja koje su članice Europske unije objašnjene Austrija kao država koja rudarenje smatra komercijalnom djelatnosti, a kriptovalute nematerijalnom robom, Finska kao država koja kriptovalute promatra kao alternativne investicije i Malta kao država koja radi na uvođenju propisa koji bi za cilj imali pružiti potrebnu pravnu sigurnost koja bi pomogla pri razvoju ove industrije. Europske države koje nisu članice Europske Unije, a objašnjene su u tekstu su Island kao država u kojoj se zahtjeva da kriptovalute budu uključene u poreznu prijavu kao ostala imovina, Lihtenštajn kao država čija je Vlada otvorena prema raznim financijskim inovacijama i Rusija kao država u kojoj se smatra da bi se prihod od poslovanja s kriptovalutama trebao podložiti porezi na dohodak. U Republici Hrvatskoj kriptovalute nisu regulirane niti propisane bilo kojim zakonom, ali je Porezna uprava izdala nekoliko mišljenja o poreznom tretmanu u kojem se kriptovalute smatraju financijskom transakcijom, a prihod ostvaren njihovom prodajom podložan porezi na dohodak na temelju kapitalnih dobitaka.